U travnju 1907., u Dugom Selu, tadašnji učitelj Ivan Benković i župnik Stjepan Horvat osnovali su Crkveno pjevačko društvo, podružnicu Sv.Cecilije, odnosno seljački pjevački zbor. To je bilo rođenje danas snažne i velike obitelji „Preporodaša“. Upravo ime „Preporod“ pjevačko društvo uzima 1921. godine.

Već tada javlja se svijest Dugoselaca da je upravo Hrvatski kulturni izričaj, koji je Preporod pronosio bitan za očuvanje identiteta, za očuvanje topline i dobrote koju su Dugoselci već tada davali i cijenili. Od seljaka i obrtnika do župnika, advokata, liječnika i vlastelina Drašković, Preporod je dobivao potporu i velikim koracima grabio prema budućnosti.

Uz „Preporod“ pedesetih godina u Dugom Selu djeluje još i kazališna družina „Šumski“, Omladinsko društvo „Ivan Goran Kovačić“, Dom kulture, kinematografija i Omladinski Orkestar pod vodstvom Jadranska Crnića. U listopadu 1950. sve ove umjetniče družine ujedinjuju se i pod imenom Preporod djeluju do danas.

Od tada pa sve do 1990. Preporod vode Anđelka i Belizar Božiković. Veliki zaljubljenici i entuzijasti, puni kulturnog izričaja koji su kroz Preporod i njegove razne sekcije prenosili na sve Dugoselce. U tom periodu jača rad zbora pod vodstvom Dinka Fija, rađa se folklorna sekcija, amatersko kazalište izvodi velike komade, od „Mećave“ i “Pauka“, preko „Porodice Blo“ do velikog „Ekvinocija“ koji su svojom kvalitetom i originalnošću mamili pljesak više. Radila je i baletna sekcija. Tamburaški orkestar raste i izvodi solo točke kao i pratnje folklornoj sekciji. Vokalna skupina „Koledarice“ također se rađa sredinom stoljeća pod okriljem Preporoda. Uz veliki zbor radi i vokalna solistička družina pod ravnanjem Sergeja Foretića. Tada je „Preporod“ izvodio „Malu Floramy“, „Doživljaje iz Šangaja“ , „Splitski akvarel“ ali i dijelove opere „Ero s onoga svijeta“. To što je Preporod značio za kulturni razvoj Dugog Sela teško je sažeti u ovo malo riječi. Bitnija je činjenica da i danas Preporod nije skrenuo sa svojega zacrtanog puta već i dalje za dugoselce predstavlja centar kulture, mjesto tolerancije, ljubavi, zajedništva i pripadnosti, te čuva i njeguje dugoselsku bogatu kulturnu povijest.

Folklorna je sekcija sa radom započela 1952. te je sa manjim dizanjima i padovima radila sve do sedamdesetih i osamdesetih godina kada dolaskom voditelja i koreografa profesionalaca nivo kvalitete raste. Postavljaju se nove koreografije, uvježbava se dijalektalni izgovor, a posebna se pažnja posvećuje čuvanju i prezentaciji narodnh nošnji. Broj članova raste, a Preporod kreće i na prve međunarodne festivale. Dolazi Poljska, Austrija, Norveška... turneje kojih se Preporodaši s radošću prisjećaju. Bilo je to doba kada je odlazak na bilo kakav nastup bio vrijedan pljeska, a ovakvi, međunarodni i divljenja. U tom periodu Preporod počinje i sa ozbiljnijim nabavkama i stvaranjem vlastitog fundusa narodnih nošnji. Tako danas pojedine narodne nošnje, koje ćete vidjeti u današnjem programu datiraju još s početka prošlog stoljeća. O njima se brinu naši garderobijeri i stariji članovi društva čiji je interes i ljubav prema narodnom ruhu razvio pokojni Krešo Fotović. Krešo je često sugerirao i za Preporod nabavljao nošnje s terena i zajedno s preporodašima stvarao danas impozantan fundus originalnih nošnji posebice dugoselskog, posavskog i prigorskog kraja.

Početkom devedesetih razvija se i Preporodov podmladak. Upravo ti namjmlađi članovi, kojih je preko 100 i koji danas rade u pet sekcija daju nadu i vjeru u svijetlu budućnost rada i napretka Preporoda.

Od sredine devedesetih pa sve do danas folklorna sekcija pronosi ljepotu hrvatske narodne baštine kako u zemlji tako i u inozemstvu te sa preko 50 javnih nastupa godišnje promiče Hrvatsku, promiče Dugo Selo i njegove narodne običaje. Kroz društvo u tom periodu prolazi preko 100 plesača i plesačica u svim sekcijama. Danas zidove Preporodovih prostorija krase razna priznanja, plakete, medalje za osvojena prva mjesta na fetivalima, međunarodnim turnejama i natjecanjima. Njih su tamo, sa ostalim uspomenama i lijepim sjećanjima postavili stari i današnji folkloraši. Upravo zato ova povezanost i osjećaj pripadnosti nikada ne prestaje.

Orkestar Preporoda mjesto je odrastanja i zajedništva, a još bitnije mjesto gdje su prave ljudske vrijednosti najveće bogatstvo. Iako bez prevelikog glazbenog obrazovanja većine članova, ali uz puno napora, truda, vježbe i ljubavi prema tamburaškoj glazbi ovaj sastav već godinama zauzima mjesto, usuđujem se reći tik do najboljih amaterskih folklornih tamburaških sastava u zemlji.