Folklorna sekcija
Folklorna sekcija je najbrojnija sekcija u Društvu. Folklorna
sekcija, uz neophodnu pomoć tamburaške sekcije, izvodi koreografirane plesove iz
cijele Hrvatske i sa njima predstavlja kako samo Društvo, tako i Grad Dugo
Selo i Republiku Hrvatsku na raznim nastupima, smotrama i festivalima diljem Europe (Mađarska, Francuska,
Poljska, Belgija, Rumunjska, Italija, Norveška, Češka, Austrija...), na
kojima osim velikih simpatija gledatelja i ostalih sudionika osvaja i različita priznanja za scensku izvedbu.
Sastoji se od "A" ansambla, čiji je voditelj plesa Alen Šušković i voditeljica pjevanja Sanda Bajuk, te od "B"
ansambla (Srećko Žmalec) i četiri grupe podmladka.

Članovi "A" ansambla:
Plesačice: Marija Arabadžić, Sandra Brkić, Nives Čačko, Dijana Čop, Ela Čop, Antea Guja, Nikolina Guja,
Marija Horvat, Karolina Hrastović, Božena Jergović, Zvjezdana Jukić, Helena Korajlija Jakopović, Ela Koraš,
Mihaela Kramarić, Paulina Marić, Tihana Matković, Željka Panian, Kristina Perković, Helena Štivičić, Kristina Tolić,
Dina Trčić, Nikolina Večerin, Tatjana Zastavniković, Jelena Živković i Ana Žmalec.
Plesači: Josip Badrov, Antun Čičak, Ivo Čop, Leo Čop, Igor Ivaniček, Tomislav Jakopović, Marko Kokot,
Zrinko Kozić, Tomislav Mihaličić, Luka Perković, Ivan Šturm, Marko Vlaović, Josip Žmalec i Srećko Žmalec.

Koreografije:
Prigorski plesovi
Koreografija: Mladen Januš Glazbena obrada: Dragutin Pavković
Zagrebačko Prigorje čini niz sela smještenih na blagim obroncima planine
Medvednice, sjeverno od Zagreba. U tom su sjeverozapadnom kajkavskom području
i danas omiljeni starinski plesovi - drmeš i polka. Do nedavna se na svadbama
plesao i poseban ples svatovskih kuharica - sukačko. Živopisne nošnje ovog dijela
Prigorja već su odavna postale kulturnim simbolom Zagreba, ali i nacionalnim
simbolom Hrvatske u svijetu.
|

Vrličko kolo
Koreografija: Zvonimir Ljevaković
Nijema kola tipična su za hrvatsko dinarsko plesno područje. Među
njima se posebno ističe kolo iz Vrlike. Karakterističan šestodjelni
ritam plesu ne daje glazbena pratnja već samo arhaična pjesma, nakit
i čvrsti koraci. Snaga koja izvire iz svakog pokreta podsjeća na vječitu
borbu, ali i osebujni sklad čovjeka i prirode. Ona je odraz i teškog
života tog kamenitog dinarskog podneblja Dalmatinske Zagore.
|

Plesovi sa otoka Korčule
Koreografija: Branimir Šegović
Glazbena obrada: Dragutin Pavković
Na jednom od najljepših otoka Dalmacije plešu se lagani plesovi
mediteranskog ugođaja. Karakteristična glazba tambura koja nas vodi kroz nekoliko
plesova nenametljivo dočarava neposrednu blizinu mora: Vrataica, kvatro pasi, pritilica
i manfrina samo su neki od plesova koji se plešu na Korčuli, a pokazuje ih ova
koreografija.
|

Dalmatinsko kolo - poskočica Linđo
Koreografija: Zvonimir Ljevaković
Uz svirku tradicionalnog instrumenta lijerice plešu stanovnici grada
Dubrovnika i njegove okolice. Prateći svirku lijeričara oni plešu ples poskočicu ili
koji se često naziva linđo. Ples vodi jedan od plesača koji izvikuje naredbe za izmjenu
plesnih figura.
|

Bunjevački plesovi
Koreografija: Branimir Milas
Muzička obrada: Dragutin Pavković
Od davnine u Podunavlju, na širokom području između Dunava i Tise u
Bačkoj, živi hrvatska narodna skupina - bunjevačko - šokački Hrvati. Sve do današnjih
dana, sačuvali su svoje osebujne nošnje, pjesme i plesove. Bunjevačka nošnja privlači
pozornost, jer je sačuvala dijelom svoju prvotnost i izvornost, a dijelom jer je
raskošna mješavina svile, samta, krzna, dukata, zlatnih i srebrnih punki i bogatih
vezova. Poznati bunjevački plesovi rokoko, tandrčak, momačko, te veliko bunjevačko kolo
zastupljeni su u ovoj koreografiji.
|

Imotska krajina
Koreografija: Branimir Milas
Muzička obrada: Tomislav Habulin
U ovoj koreografiji uz kola pauna i Što mi radiš Mare moja dominira
kolo naokolo. Kolo se izvodilo obično na dernecima. Najbolji plesač stao bi na čelo
kola, te bi svojim komandama vodio ostale plesače. On je naročitu ulogu imao kod
pletenja i raspletanja kola, okretanja kola, te rastavljanja kola u više kola (ako bi se
skupilo više plesača). Kolo je mješovito, a glazbena pratnja su diple, poslije se uz
kolo i gangalo. Ako nije bilo dobrog diplara i dobrih gangača, onda se plesalo kao
nijemo kolo.
|

Plesovi iz Zagorja
Koreografija: Andrija Ivančan
Muzička obrada: Marijan Makar
Hrvatsko zagorje smješteno je na sjevernoj strani Hrvatske i pripada
alpskoj plesnoj zoni. Plesovi su uglavnom čvrsti i temperamentni. Plesače prate obično
tamburaši, ali i puhački orkestar. Ova koreografija obuhvaća sljedeće plesove: šroteš,
Judin polka, špicbaum polka, enzerica i drmeš.
|

Plesovi iz Međimurja
Koreografija: Branimir Milas
Muzička obrada: Dragutin Pavković
Na nekad čestim plesnim zabavama koje su se održavale prigodom raznih
blagdana i pratile su životna događanja žitelja ovoga sjeverozapadnog dijela Hrvatske.
Između mnogo plesova poznatih u ovom kraju u ovoj koreografiji prikazani su redom: Vu
toj Turskoj zemlji, Faljila se Jagica, Protuletje se otpira, Kuritari, Klinček stoji
pod oblokom, Došla sam vam japa dimo i čipčardaš, koji se izvode uz pjevanje istoimenih
napjeva i pratnju tamburaša.
|

Plesovi iz Slavonije
Koreografija: Vladimir Salopek
Muzička obrada: Dragutin Pavković
Nedjeljom nakon mise ispred crkve pokazuje se društveni život
slavonskog sela. Pleše se i pjeva uz pratnju pojedinačne tamburice ili tamburaškog
orkestra i violina. Plesanje popularnog kola popraćeno je vedrim pismicama koje su
obično pisane u desetercu i veselim juškanjem. I u drugim prilikama kao što su žetve,
poklade, vjenčanja itd. Osim navedenog kola o ovoj koreografiji možemo vidjeti poznate
slavonske plesove: žita, nebesko, oj rastiću šušnjati, mista i ajd na livo.
|

Posavski plesovi
Koreografija: Mladen Januš
Muzička obrada: Dragutin Pavković
Uz pratnju tamburaškog orkestra najčešći plesovi ovog područja uz
rijeku Savu su repa, staro sito, dučec i drmeš koji su prikazani i u ovoj koreografiji.
Ples staro sito popraćen je veselom pjesmom. Dučec je ples u kojem se mora visoko
skakati i koji je nastao iz običaja da viši skokovi obećavaju bogatiji rast žita. Drmeš
je onaj ples koji se u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske najčešće pleše i koji je i danas
prisutan na seoskim zabavama.
|

Baranjski plesovi
Koreografija: Ajša Rudžija
Muzička obrada: Dragutin Pavković
Baranja se nalazi u trokutu što ga čine Drava, Dunav i mađarska
granica. Taj položaj pridonio je nastajanju i očuvanju specifičnog folklora i velikog
bogatstva u izradi narodnih nošnji kako u podunavskom tako i u podravskom dijelu
Baranje. Ova koreografija prikazuje svadbene običaje, te plesove: tanac, ranče,
šokačko kolo, mila majko ti si svemu kriva, sitne bole, jabučice i todore.
|

Lički plesovi
Koreografija: Mladen Januš
Ovo su plesovi i pjesme područja sjeverno od planine Velebit. Plesovi
se izvode sa ili bez glazbene pratnje, uz plesača kolovođu, koji svojim komandama
upravlja plesom. Glazbena pratnja je žičani instrument tamburica dangubica.
|

Plesovi sa otoka Hvara
Koreografija: Branimir Šegović
Muzička obrada: Dragutin Pavković
|

Martinje
Koreografija: Mladen Januš
Muzička obrada: Dragutin Pavković
|

Sesvetsko prigorje
Koreografija: Branimir Milas
Muzička obrada: Tomislav Habulin
|
|