indeks o društvu folklorna sekcija tamburaška sekcija koledarice glumačka družina podmladak kontakt

 

forum
KUD Preporod
   Dugo Selo

Folklorna sekcija

Folklorna sekcija je najbrojnija sekcija u Društvu. Folklorna sekcija, uz neophodnu pomoć tamburaške sekcije, izvodi koreografirane plesove iz cijele Hrvatske i sa njima predstavlja kako samo Društvo, tako i Grad Dugo Selo i Republiku Hrvatsku na raznim nastupima, smotrama i festivalima diljem Europe (Mađarska, Francuska, Poljska, Belgija, Rumunjska, Italija, Norveška, Češka, Austrija...), na kojima osim velikih simpatija gledatelja i ostalih sudionika osvaja i različita priznanja za scensku izvedbu. Sastoji se od "A" ansambla, čiji je voditelj plesa Alen Šušković i voditeljica pjevanja Sanda Bajuk, te od "B" ansambla (Srećko Žmalec) i četiri grupe podmladka.

Članovi "A" ansambla:

Plesačice: Marija Arabadžić, Sandra Brkić, Nives Čačko, Dijana Čop, Ela Čop, Antea Guja, Nikolina Guja, Marija Horvat, Karolina Hrastović, Božena Jergović, Zvjezdana Jukić, Helena Korajlija Jakopović, Ela Koraš, Mihaela Kramarić, Paulina Marić, Tihana Matković, Željka Panian, Kristina Perković, Helena Štivičić, Kristina Tolić, Dina Trčić, Nikolina Večerin, Tatjana Zastavniković, Jelena Živković i Ana Žmalec.

Plesači: Josip Badrov, Antun Čičak, Ivo Čop, Leo Čop, Igor Ivaniček, Tomislav Jakopović, Marko Kokot, Zrinko Kozić, Tomislav Mihaličić, Luka Perković, Ivan Šturm, Marko Vlaović, Josip Žmalec i Srećko Žmalec.

Koreografije:

Prigorski plesovi
Koreografija: Mladen Januš
Glazbena obrada: Dragutin Pavković

Zagrebačko Prigorje čini niz sela smještenih na blagim obroncima planine Medvednice, sjeverno od Zagreba. U tom su sjeverozapadnom kajkavskom području i danas omiljeni starinski plesovi - drmeš i polka. Do nedavna se na svadbama plesao i poseban ples svatovskih kuharica - sukačko. Živopisne nošnje ovog dijela Prigorja već su odavna postale kulturnim simbolom Zagreba, ali i nacionalnim simbolom Hrvatske u svijetu.


Vrličko kolo
Koreografija: Zvonimir Ljevaković

Nijema kola tipična su za hrvatsko dinarsko plesno područje. Među njima se posebno ističe kolo iz Vrlike. Karakterističan šestodjelni ritam plesu ne daje glazbena pratnja već samo arhaična pjesma, nakit i čvrsti koraci. Snaga koja izvire iz svakog pokreta podsjeća na vječitu borbu, ali i osebujni sklad čovjeka i prirode. Ona je odraz i teškog života tog kamenitog dinarskog podneblja Dalmatinske Zagore.


Plesovi sa otoka Korčule
Koreografija: Branimir Šegović
Glazbena obrada: Dragutin Pavković

Na jednom od najljepših otoka Dalmacije plešu se lagani plesovi mediteranskog ugođaja. Karakteristična glazba tambura koja nas vodi kroz nekoliko plesova nenametljivo dočarava neposrednu blizinu mora: Vrataica, kvatro pasi, pritilica i manfrina samo su neki od plesova koji se plešu na Korčuli, a pokazuje ih ova koreografija.


Dalmatinsko kolo - poskočica Linđo
Koreografija: Zvonimir Ljevaković

Uz svirku tradicionalnog instrumenta lijerice plešu stanovnici grada Dubrovnika i njegove okolice. Prateći svirku lijeričara oni plešu ples poskočicu ili koji se često naziva linđo. Ples vodi jedan od plesača koji izvikuje naredbe za izmjenu plesnih figura.


Bunjevački plesovi
Koreografija: Branimir Milas
Muzička obrada: Dragutin Pavković

Od davnine u Podunavlju, na širokom području između Dunava i Tise u Bačkoj, živi hrvatska narodna skupina - bunjevačko - šokački Hrvati. Sve do današnjih dana, sačuvali su svoje osebujne nošnje, pjesme i plesove. Bunjevačka nošnja privlači pozornost, jer je sačuvala dijelom svoju prvotnost i izvornost, a dijelom jer je raskošna mješavina svile, samta, krzna, dukata, zlatnih i srebrnih punki i bogatih vezova. Poznati bunjevački plesovi rokoko, tandrčak, momačko, te veliko bunjevačko kolo zastupljeni su u ovoj koreografiji.


Imotska krajina
Koreografija: Branimir Milas
Muzička obrada: Tomislav Habulin

U ovoj koreografiji uz kola pauna i Što mi radiš Mare moja dominira kolo naokolo. Kolo se izvodilo obično na dernecima. Najbolji plesač stao bi na čelo kola, te bi svojim komandama vodio ostale plesače. On je naročitu ulogu imao kod pletenja i raspletanja kola, okretanja kola, te rastavljanja kola u više kola (ako bi se skupilo više plesača). Kolo je mješovito, a glazbena pratnja su diple, poslije se uz kolo i gangalo. Ako nije bilo dobrog diplara i dobrih gangača, onda se plesalo kao nijemo kolo.


Plesovi iz Zagorja
Koreografija: Andrija Ivančan
Muzička obrada: Marijan Makar

Hrvatsko zagorje smješteno je na sjevernoj strani Hrvatske i pripada alpskoj plesnoj zoni. Plesovi su uglavnom čvrsti i temperamentni. Plesače prate obično tamburaši, ali i puhački orkestar. Ova koreografija obuhvaća sljedeće plesove: šroteš, Judin polka, špicbaum polka, enzerica i drmeš.


Plesovi iz Međimurja
Koreografija: Branimir Milas
Muzička obrada: Dragutin Pavković

Na nekad čestim plesnim zabavama koje su se održavale prigodom raznih blagdana i pratile su životna događanja žitelja ovoga sjeverozapadnog dijela Hrvatske. Između mnogo plesova poznatih u ovom kraju u ovoj koreografiji prikazani su redom: Vu toj Turskoj zemlji, Faljila se Jagica, Protuletje se otpira, Kuritari, Klinček stoji pod oblokom, Došla sam vam japa dimo i čipčardaš, koji se izvode uz pjevanje istoimenih napjeva i pratnju tamburaša.


Plesovi iz Slavonije
Koreografija: Vladimir Salopek
Muzička obrada: Dragutin Pavković

Nedjeljom nakon mise ispred crkve pokazuje se društveni život slavonskog sela. Pleše se i pjeva uz pratnju pojedinačne tamburice ili tamburaškog orkestra i violina. Plesanje popularnog kola popraćeno je vedrim pismicama koje su obično pisane u desetercu i veselim juškanjem. I u drugim prilikama kao što su žetve, poklade, vjenčanja itd. Osim navedenog kola o ovoj koreografiji možemo vidjeti poznate slavonske plesove: žita, nebesko, oj rastiću šušnjati, mista i ajd na livo.


Posavski plesovi
Koreografija: Mladen Januš
Muzička obrada: Dragutin Pavković

Uz pratnju tamburaškog orkestra najčešći plesovi ovog područja uz rijeku Savu su repa, staro sito, dučec i drmeš koji su prikazani i u ovoj koreografiji. Ples staro sito popraćen je veselom pjesmom. Dučec je ples u kojem se mora visoko skakati i koji je nastao iz običaja da viši skokovi obećavaju bogatiji rast žita. Drmeš je onaj ples koji se u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske najčešće pleše i koji je i danas prisutan na seoskim zabavama.


Baranjski plesovi
Koreografija: Ajša Rudžija
Muzička obrada: Dragutin Pavković

Baranja se nalazi u trokutu što ga čine Drava, Dunav i mađarska granica. Taj položaj pridonio je nastajanju i očuvanju specifičnog folklora i velikog bogatstva u izradi narodnih nošnji kako u podunavskom tako i u podravskom dijelu Baranje. Ova koreografija prikazuje svadbene običaje, te plesove: tanac, ranče, šokačko kolo, mila majko ti si svemu kriva, sitne bole, jabučice i todore.


Lički plesovi
Koreografija: Mladen Januš

Ovo su plesovi i pjesme područja sjeverno od planine Velebit. Plesovi se izvode sa ili bez glazbene pratnje, uz plesača kolovođu, koji svojim komandama upravlja plesom. Glazbena pratnja je žičani instrument tamburica dangubica.


Plesovi sa otoka Hvara
Koreografija: Branimir Šegović
Muzička obrada: Dragutin Pavković


Martinje
Koreografija: Mladen Januš
Muzička obrada: Dragutin Pavković


Sesvetsko prigorje
Koreografija: Branimir Milas
Muzička obrada: Tomislav Habulin